Crvena lista dnevnih leptira Crne Gore
Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) propisuje standarde za izradu crvenih lista, što podrazumijeva primjenu kriterijuma koji se koriste za procjenu da li takson pripada crvenoj listi IUCN-a, odnosno ocjena statusa podrazumijeva korišćenje smjernica za primjenu kriterijuma IUCN Crvene liste na regionalnom i nacionalnom nivou. Crvene liste su tzv. alarmi koje ukazuju na vrste koje su najugroženije i na hitnost zaustavljanja negativnog trenda. Ocjena o ugroženosti vrsta bazira se na nekoliko kvantitativnih kriterijuma, što zahtijeva analizu prikupljenih podataka distribucije i populacionog trenda, zatim njihove veličine, fragmentacije, lokalne rasprostranjenosti i procjene rizika od mogućeg izumiranja, odnosno analizu sposobnosti populacije neke vrste da preživi u divljini. Osim jasno propisanih kriterijuma moraju se uzeti u obzir antropogeni pritisci i klimatske promjene koje multiplikuju negativan uticaj na vrste i njihova staništa.
Crvena lista gmizavaca i vodozemaca
Crvena lista IUCN-a je globalni standard za procjenu statusa očuvanosti vrsta, podvrsta i po - pulacija širom svijeta. Njena svrha jeste da pruži sveobuhvatnu, objektivnu i naučno zasnovanu procjenu rizika od izumiranja vrsta, te da djelovanje i politiku usmjeri na njihovo očuvanje. Proces izrade Crvene liste uključuje procjenu svake vrste prema kriterijumima koji u obzir uzimaju niz faktora, uključujući veličinu populacije i trendove, distribuciju, gubitak i degradaciju staništa, te prijetnje poput invazivnih vrsta, lova i bolesti. Svaka vrsta svrstana je u jednu od devet kategorija – od najmanje zabrinjavajućih do izumrlih na osnovu procjene stepena rizika od izumiranja. Crvena lista koristi se kao ključni alat za identifikaciju vrsta kojima prijeti izumiranje i za usmjeravanje mjera i politike očuvanja. Osnov za donošenje crvenih lista definisan je Zakonom o zaštiti prirode Crne Gore („Sl. list CG“ 54/16) (član 90): Crvene liste divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva utvrđuje organ uprave na osnovu međunarodnih crvenih lista i naučnih podataka prema stepenu ugroženosti, rasprostranjenosti, brojnosti populacija i drugim karakteristikama pojedinačnih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva. Na osnovu crvenih lista organ uprave može izraditi crvenu knjigu, koja sadrži mjere zaštite i mjere za poboljšanje statusa ugroženih vrsta, način postupanja i područje rasprostranjenosti zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva i mjere zaštite njihovih staništa. Tokom 2022. Godine izdali smo prvi Crvenu listu i to Crvenu listu ptica dok su sada pred vama dvije nove i to Crvena lista gmizavaca i vodozemaca
Elektronska verzija knjige Crna Gora između planina i mora, pejzaž i biodiverzitet
Poklanjamo vam elektronsku verziju knjige Crna Gora između planina i mora, pejzaž i biodiverzitet. Pozivamo vas da nam se pridružite u zaštiti prirode Crne Gore. Vaša Agencija za zaštitu životne sredine. Crna Gora između planina i mora, pejzaž i biodiverzitet
GIZ Prirucnik za monitoring jezerskih vrsta i staništa 2019
Priručnik za monitoring za jezerske vrste i staništa Ohridskog, Prespanskog i Skadarskog jezera obuhvata metode za monitoring za dva jezerska staništa i 21 vrstu, od kojih je 14 vrsta uključeno u direktive o pticama i staništima. Za ove vrste i staništa eksperti iz Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, kao i njemačke NVO EuroNatur su dogovorili metode monitoringa isprobane na terenu i objedinjene u ovom Priručniku. Neke od metoda proističu iz najboljih međunarodnih praksi, a druge iz odavno dokazanih lokalnih praksi, prilagođenih osobenostima odabranih predmeta monitoringa. Nezavisno od porijekla, metode predstavljaju zajednički sud ključnih eksperata i praktičara iz tri zemlje, pa se time sa pravom smatraju autoritativnim u smislu njihove buduće upotrebe u podslivovima ovih jezera, kao i sličnih basena na drugim mjestima u regionu. I najvažnije, primijenjene metode i prikupljeni podaci – bez obzira koliko ograničeni u smislu kvantiteta i prostorne i vremenske pokrivenosti – idu u prilog obavezama izvještavanja ovih država prema N2000 i Konvenciji o biološkoj raznovrsnosti, te nude dokaze saradnje zasnovane na povjerenju među akterima zaštite sa strane vladinog i nevladinog sektora i unutar i među državama. Priručnik je nastao u okviru regionalni projekta CSBL (Očuvanje i održivo korišćenje biodiverziteta Prespanskog, Ohridskog i Skadarskog jezera), koji implementira GIZ- Njemačka medjunarodna saradnja u ime njemačkog Ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ). Projekat podržava proces očuvanja biodiverziteta od 2012. godine i omogućava zemljama partnerima na projektu, Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, dalje napredovanje
Informacije o hemikalijama – Bezbjednosni listovi i scenariji izloženosti
Bezbjednosni listovi i scenariji izloženosti Ovaj informativni letak predstavlja uvod u bezbjednosne listove i scenarije izloženosti za dalje korisnike. Informativni letak opisuje šta su spomenuti dokumenti, kada ih je potrebno dostaviti i šta dalji korisnik treba da čini kada iste dobije.