Poštovani građani,
koristim priliku da vam zahvalim na podršci koju ste nam pružali tokom ove godine, što ste nas kritikovali i usmjeravali da svoje resurse koristimo na bolji način. Budžetska smo institucija, dobijamo plate od vaših izdvajanja pa vas na kraju godine, po običaju, informišemo o pojedinim aktivnostima koje smo sprovodili u Agenciji:
– Godinu smo počeli hvatanjem lava. Dok su nam se smijali i pravili opstrukcije, mi smo znali što radimo: lav Nikola ipak je bio u Budvi, ne u Turskoj. Danas je u Holandiji, nakon što ojača leti za Južnu Afriku. Dokazali smo da možemo, iako je put od hvatanja do otpreme u zemlju lala bio tegoban i za njega i za našu Agenciju, koja nije imala infrastrukturu za ovakve slučajeve. Veterinarska njega, zbrinjavanje i put u Holandiju nije koštao građane ni centa.
– Za razliku od 2019.godine kada je pregledano svega 28 firmi, u ovoj smo pod nazor stavili 140 preduzeća za princip „zagađivač plaća“ i naplatili 120% više ekološke takse u odnosu na prošlu godinu. Radimo na uspostavljanju elektronskog Registra zagađivača i modula za elektronsko dostavljanje podataka za obračun eko naknada
– Zbrinuli smo 84 tone opasnog otpada iz depoa Kips Berane
– Od Glavnog grada smo dobili parcelu od 10.000m2 za izgradnju državnog prihvatilišta za životinje zaplijenjenih na granici, ilegalnim držanjem i slično. Dobili smo urbanističko tehničke uslove, završili projekat, naredne godine ćemo imati prihvatilište
– Iako je Zakonom o šumama jasno navedeno da je u šumi, na šumskom zemljištu i goletima zabranjena gradnja privremenih i trajnih objekata, da bi spriječili tzv. “investicijske požare” Agencija neće davati saglasnosti za prenamjenu zemljišta a proces izdavanja ovakvog tipa dozvole trajaće najmanje pet do deset godina, dok se ne obnovi vegetacija i živi svijet na opožarenom zemljištu i ono ne bude vraćeno u pređašnje stanje, gdje to bude moguće. Gdje se ne obnovi biodiverzitet, Agencija neće davati saglasnosti na procjene uticaja na životnu sredinu.
– Pokrenuli smo sakupljanje sjemenskog materijala zaštićenog bora munike, održali seminar za zaposlene i NVO, aktivno učestvujući u uspostavljanju rasadnika za ovu zaštićenu vrstu
– U cilju proglašenja Sinjajevine parkom prirode, pokrenuli smo pitanje nastavka procedure zaštite ovog područja kod četiri opštine kojima teritorijalno pripada ovaj planinski masiv: Kolašin, Mojkovac, Šavnik i Žabljak. Zasad nemamo adekvatan odgovor od opština,čije su odluke ključne u izglasavanju zaštite Sinjajevine
– Intenzivirali smo rad na identifikaciji Natura 2000 staništa, očekujemo 15% teritorije države da bude pokriveno podacima
– Uradili smo reviziju 40 zaštićenih prirodnih dobara u zoni Morskog dobra. Zaštitili Ćehotinu, Gradski park u Pljevljima, Goricu. Pokrenuli i uradili studije zaštite za Skadarsko jezero, Durmitor, Lovćen, preventivnu zaštitu Valdanosa… Po prvi put će naši nacionalni parkovi imati zakonski urađenu zonaciju, osnov za upravljanje zaštićenim područjima
– Okupili smo ornitologe i uradili Crvenu listu ptica Crne Gore, zakonsku obavezu još od 2008.godine. Ovo je prvi takav dokument u državi, uskoro završavamo rad na crvenim listama za ribe, vodozemce i gmizavce
– Pokrenuli smo izmjene i dopune 12 zakona i pravilnika, kako bi lakše došli do ekološke Crne Gore
– Oformili smo biblioteku u našim kancelarijama u Beranama, zasad sa više od 1000 naslova…
– Kamera zamkama pokrenuli smo proces monitoringa divljači u našim šumama, imamo sjajne snimke i podatke
– Promovisali smo reciklažu, mijenjali plastične boce za sadnice…
– Ostvarili smo i njegujemo tijesnu saradnju sa civilnim sektorom. Uvažavamo i podržavamo njihove ideje, smatramo ih bitnim saborcima u borbi za zdraviju i zeleniju Crnu Goru. Vrijedno je istaći inicijative Ozelenimo Crnu Goru, čišćenje magistralnih puteva, zaštićenih područja i sl.
Ovo je, da ponovim, samo dio onoga čime smo se bavili u ovoj godini. Koristim priliku da se zahvalim zaposlenima u Agenciji na istrajnosti i požrtvovanju. Prema pojedinima, na žalost, treba uložiti značajne napore da shvate da su tu da rade za zaštitu prirode i javni interes. Ali smo na dobrom smo putu…
Hvala još jednom, želim vam svaki uspjeh u 2023.godini
Dr Milan Gazdić, direktor Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore
