Na poziv kluba volontera JUSEŠ “Mirko Vešović”, danas je u SEŠ “Mirko Vešović” u Podgorici, održan ekološki čas posvećen Danu planete Zemlje, koji se ove godine obilježava pod sloganom: “Investiraj u našu planetu”, s naglaskom na borbu protiv klimatskih promjena i ublažavanje njihovih posljedica.
Prezentaciju na pomenutu temu, imala je Ajla Bašović savjetnica u Agenciji za zaštitu životne sredine.
Predavanje je imalo za cilj da promoviše zaštitu životne sredine, podigne svijest i edukuje učenike, o značaju i neophodnosti zaštite planete Zemlje, kao i najčešćim negativnim oblicima koji dovode do klimatskih promjena, te kako i na koji način svi mi zajedno možemo uticati da do njih ne dođe.
Djeca su imala priliku da kroz interakciju sa predavačem dođu do informacija i saznanja koja su bila predmet njihovog interesovanja, kao što su izvori i emisije gasova sa efektom staklene bašte i globalni potencijal zagrijavanja. Za vrijeme trajanja prezentacije, djeca su bila veoma aktivna i zainteresovana za temu o kojoj je bilo riječi.
Zaključeno je, da je borba protiv klimatskih promjena i ublažavanje njihovih posljedica od vitalnog značaja za život svih živih bića, te da u rješavanju složenih i globalnih ekoloških izazova, pored Vlada zemalja i industije, raznih ,,prljavih” tehnologija svi mi ponaosob imamo ličnu odgovornost.
Nakon održanog predavanja, djeci i nastavnom osoblju je od strane predstavnika Agencije za zaštitu životne sredine uručen poklon-sjeme suncokreta koje će djeca posaditi u dvorištu škole te publikacija: ,,Crna Gora između planina i mora, pejzaž i biodiverzitet“.
Danas, stručnjaci upozoravaju da je veliki broj biljnih i životinjskih vrsta širom svijeta pred izumiranjem, što ozbiljno dovodi do narušavanja čitavog ekosistema i biološke raznovrsnosti. Kao ključne uzroke izumranja vrsta, biolozi navode uništavanje staništa ljudskom aktivnošću, nekontrolisanom eksploatacijom svih izvora Zemlje i njenog biljnog i životinjskog svijeta kao i zagađenjem životne sredine.
Ljudi su nesumnjivo najveći krivci mijenjanja klime čitave planete i narušavanja prirodne ravnoteže svojim aktivnostima: klimatskim promjenama (globalno zagrijavanje uslijed „efekta staklene bašte“), krčenjem šuma, gubitkom staništa, trgovinom i krivolovom, neodrživom poljoprivredom, zagađenjem pesticidima…Posljedice su dalekosežne, a kao krajnji „korisnik“ javlja se čovjek, koji strada od negativnih posljedica po zdravlje zbog svojih sopstvenih postupaka.
