“INVESTIRAJ U NAŠU PLANETU – Moramo djelovati (smjelo), inovirati (široko) i implementirati (pravedno)”
Od nastanka same ideje o globalnom prazniku iz 1969. godine, sa konferencije Uneska posvećene životnoj sredini, svake godine, 22-og aprila obilježava se Međunarodni dan planete Zemlje u cilju privlačenja pažnje javnosti na značaj očuvanja prirode i sprječavanja daljih negativnih posljedica po životnu sredinu. Obilježavanje ovog datuma je i upozorenje na realno moguće opasnosti koje prijete životu na planeti Zemlji, kako u urbanim zonama, tako i ekosistemima.
Nažalost, nakon više od 50 godina i pored različitih ”zelenih inovacija”, odnos prema životnoj sredini ogleda se u neprihvatljivim pokazateljima – kontinuiranoj degradaciji životne sredine sa dalekosežnim negativnim efektima.
U pokušajima potčinjavanja zakona prirode u svoju korist, pritom narušavajući ekološku ravnotežu, paradoksalno, čovjek kao „korisnik“ strada od negativnih posljedica po zdravlje uslijed sopstvenih postupaka.
Više od 2 milijarde ljudi živi u zemljama s nedostatkom vode, sa tendencijo m pogoršanja u nekim regijama, kao rezultat zagađenja, klimatskih promjena i rasta stanovništva. Mnogobrojnim svakodnevnim aktivnostima antropogeni faktor je doveo do dramatičnog zagađenja i ozbiljnog smanjenja čiste vode. Činjenica da bez vode život nije moguć, dovoljno govori o ozbiljnosti problematike.
Uprkos mnogim prednostima koje nam šume pružaju, svijet svake godine gubi oko 10 miliona hektara šume. Premda šume predstavljaju neizmjerno bogatstvo i „pluća” planete, nastavlja se sa sječom po starim obrascima, bilo u individualne svrhe, ili za potrebe industrije i urbanizma i sl.
Naučnici procjenjuju da 80 % kopnenih vrsta planete živi u šumamama. Krčenje šuma je stoga jedan od najvećih rizika izumiranja mnogih vrsta. Darovi prirode našoj planeti su milioni vrsta koje su nam poznate, i još mnogo njih koje predstoje da se otkriju. Nažalost, i pored svjedočanstva da sva živa bića imaju podjednaku vrijednost i svako ima važnu i jedinstvenu ulogu u složenoj mreži opstanka života, čovjek je narušio ravnotežu prirode. Istraživanja ukazuju da gubimo 10.000 puta više vrsta godišnje od normalne stope. Posljedice nemara i destruktivnog ponašanja stižu u vidu globalnog uništenja i najvećom stopom izumiranja vrsta i direktno su povezani sa ljudskim aktivnostima: krčenjem šuma, gubitkom staništa, trgovinom i krivolovom, neodrživom poljoprivredom, zagađenjem i pesticidima, pojavom požara i klimatskih promjena.
Pored pomenutog, ubrzan naučno-tehnološki razvoj, primjena savremene tehnologije i sve intenzivnija industrijalizacija, kojom čovjek nastoji da prirodu prilagodi svojim potrebama, ukazuje na ozbiljnost i hitnost rješavanja globalnih ekoloških problema kao što su: emisija zagađujućih materija u atmosferu (gasovi, tečnosti, prašina), akumulacija toksičnih i netoksičnih otpada, degradacija izvora energije (sirova nafta, ugalj, gas, hidropotencijal), pojava buke, pojava zračenja (jonizujuća, nuklearna), oštećenja ozonskog omotača, iscrpljenost mineralnih resursa, izazivanje ekoloških katastrofa uslijed korišćenja nuklearne energije.
U kontekstu ovogodišnjeg slogana Dana planete Zemlje – “INVESTIRAJ U NAŠU PLANETU – moramo djelovati (smjelo), inovirati (široko) i implementirati (pravedno)”, važno je pomenuti da su ozbiljni postojeći ekološki problemi kako regionalnog, tako i globalnog karaktera, kao i da je ustanovljen veliki broj međunarodnih konvencija i sporazuma kojima se reguliše oblast zaštite životne sredine, na čijoj se efikasnoj i intenzivnoj implementaciji treba insistirati, ozbiljnije nego do sada.
Ovaj datum je javna kampanja da se zaustave ili ublaže posledice destruktivnog odnosa prema planeti ali i povod da se preispita odnos prema prirodi svakoga od nas.
Međutim, ukoliko se očuvanjem životne sredine bavimo samo jedan dan u godini, jasno je da se nikakav značajan rezultat ne može postići, te se svakodnevno treba sjetiti da je ova planeta naš jedini dom.
Zapravo, pored nadležnih institucija, svako od nas može i mora aktivno učestvovati u realizaciji politike zaštite životne sredine i zaštite prirode, prvenstveno kroz promjenu negativnih obrazaca ponašanja prema okruženju i usvajanjem zdravih i ekoloških stilova života lako primjenjivih u svakodnevnici. Takođe, bez obzira na status, zanimanje, ili uzrast, kao član društva, svaki pojedinac ima ulogu i odgovornost u zaštiti životne sredine izražavanjem svog mišljenja o ekološkim pitanjima i na taj način učestvovanjem u procesima rešavanja ekoloških problema.
U nastojanju da unutar ukupnih društvenih i ekonomskih reformi osigura i ugradi kriterijume održivosti i napravi značajne korake na putu realizacije ideje o ekološkoj državi Crna Gora se suočava sa brojnim i složenim problemima. Nedostatak ”zelenih inovacija” i zastarjele i visoko zagađujuće tehnologije, neracionalno trošenje resursa kakvi su na primjer voda i energija, vodosnabdjevanje, tretman otpadnih voda, prikupljanje i odlaganje otpada, neplanski urbani razvoj i divlja gradnja, gubljenje zelenih površina, režimi zaštite i valorizacije vrijednih predjela, krivolov, učestali požari, ekološki aktivizam, su i dalje oblasti u kojima su neophodna značajna poboljšanja.
Pitanja životne sredine ne poznaju državne granice što je dodatni razlog za rješavanje ovih problema. Odgovornost i obaveza prema prema ljepoti i bogatstvu prirode, prema ostatku globalnog eko-sistema čiji smo mali ali vrijedni dio, jeste realizacija ideje o ekološkoj državi Crnoj Gori i očuvanje životne sredine koja će i narednim generacijama pružati brojne blagodeti u kojima i mi danas uživamo.
Original dokument možete preuzeti OVDJE.