Danas je u opštini Mojkovac, uorganizaciji Ministarstva održivog razvoja i turizma, održan okrugli sto sa predstavnicima ekoloških NVO sa sjevera Crne Gore.
Pozdravnu riječ i uvodno izlaganje na okruglom stolu, imali su:
- Slavenko Blažević, potpredsjednik opštine Mojkovac,
- Ivana Vojinović, generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu MORT-a,
- Nikola Medenica, v.d. direktora Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, i
- Elvir Klica, direktor javnog preduzeća za Nacionalne parkove Crne Gore.
Okruglom stolu, prisustvovali su predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma, Agencije za zaštitu prirode i životne sredine ,JP Nacionalni parkovi Crne Gore, te predstavnici NVO ,,Natura” iz Kolašina, NVO ,,Sjeverna zemlja” iz Berana i NVO ,,Breznica” iz Pljevalja.
Teme koje su bile predmet diskusije, odnosile su se na:
- Održivo gazdovanje zaštićenim područjima,
- Održivo gazdovanje šumama,
- Uticaj malih hidrocentrala na životnu sredinu,
- Upravljanje otpadom na sjeveru,
- Lim – otpadne vode i eksploatacija sljunka,
- Zagađenje sva tri segmenta životne sredine (vazduha, voda i zemljišta) problem ekološke rekonstrukcije bloka TE u Pljevljima i toplifikacija,
- Upravljanje u NP Durmitor a odnosi se na zaštitu kanjona Tare i teritorije koja gravitira ili se nalazi uz samu granicu nacionalnog parka od divlje, planske i neplanske gradnje, davana koncesija i sječa tehničkog i ogrevnog drveta kao i krivolova.
Osnovne aktivnosti, koje su ujedno bile i glavne teme današnjeg okruglog stola, ticale su se uključivanja organizacija civilnog društva i zainteresovane javnosti sa sjevera i cijele države u procese donošenja odluka, koje se tiču životne sredine kako na lokalnom tako i na regionalnom nivou, kroz praktičnu primjenu Arhuske konvencije, ulogu Arhus centara u implementaciji Arhuske konvencije u Crnoj Gori i saradnju NVO sa nadležnim institucijama zaduženim za zaštitu životne sredine.
Okrugli sto je imao za cilj, dalje unaprjeđenje saradnje između državnih institucija, NVO i građana, kako bi se isti što bolje informisali i edukovali, a time i aktivnije uključili u procese donošenja odluka, koje će omogućti lakše sprovođenje demokratskih procesa iz oblasti zaštite i unaprjeđenja životne sredine u Crnoj Gori.
Poseban akcenat dat je većem uključivanju ekoloških organizacija u procesu iniciranja i odlučivanja, koje postojeća zakonska regulativa omogućava.
Zaključak okruglog stola je da bez uspješne saradnje državnih, lokalnih institucija i organizacija civilnog društva, nije moguće očekivati sveobuhvatnu realizaciju aktivnosti po potanjima životne sredine, što znači da saradnja među pomenutim subjektima treba da bude kontinuirana.
Podsjećamo, Arhuska konvencija je jedini međunarodno obavezujući instrument koji u sebi uključuje princip dobrog upravljanja životnom sredinom. Arhus centri su se pokazali kao efikasno sredstvo za primjenu tih principa u praksi. Oni promovišu dobro upravljanje životnom sredinom, omogućavajući pristup informacijama, unaprjeđujući učešće javnosti u donošenju odluka, podstičući pristup pravosuđu u pitanjima koja se odnose na životnu sredinu.
