Vođena opredjeljenjem o uspostavljanju ekološke države, Crna Gora je jedna od prvih država jugoistočne Evrope koje su ustanovile strateški i institucionalni okvir za održivi razvoj u skladu sa standardima razvijenih zemalja Evropske unije.
Aduti Crne Gore su svakako bogatstvo biodiverziteta i prirodnih vrijednosti. Poznato je da je Crna Gora zemlja koja po indeksu biodiverziteta prednjači u Evropi. Navedeni predjeli bi svakako trebali biti poseban predmet pažnje. Većina njih, još uvijek ima netaknutu i ne zagađenu životnu sredinu. Međutim, svjedoci smo da često čak i u ovim najvrijednijim područjima prirode imamo slučajeve koji ih ne tretiraju na odgovoran način. Stoga podizanje svijesti o potrebi zaštite i čuvanja ovih područja i jači mehanizmi kontrole i kaznenih mjera moraju biti intezivnije primjenjivani u cilju njihovog očuvanja.
Danas je 12,09% kopnene teritorije Crne Gore pod nacionalnom zaštitom.
U dijelu infrastrukture za oblast upravljanja otpadom, u Crnoj Gori su izgrađene: dvije regionalne sanitarne deponije neopasnog otpada, uz značajan broj reciklažnih centara, postrojenja za obradu otpadnih vozila, transfer stanica i reciklažnih dvorišta. U okviru regionalne deponije “Livade” u Podgorici, prošireni su kapaciteti za odlaganje neopasnog otpada (izgradnjom treće sanitarne kade), a završena je i izgradnja postrojenja za tretman ocjednih voda. U toku je stvaranje uslova za početak probnog rada tog postrojenja.
Utvrđivanjem zona kvaliteta vazduha, uspostavljena je državna mreža za njegovo praćenje i omogućeno redovno izvještavanje o ovoj temi u skladu sa standardima EU. Trenutno se u okviru Državne mreže za praćenje kvaliteta vazduha nalazi 7 automatskih stanica i to u: Podgorici, Golubovcima, Baru, Tivtu, Nikšiću i dvije u Pljevljima (selo Kruševo i stanica Gradina). Osma, EMEP stanica na kojoj se prati prekogranični prenos zagađujućih materija nalazi se na Žabljaku. IPA projektom,,Jačanje kapaciteta za upravljanje kvalitetom vazduha u Crnoj Gori’’ koji je u toku, planirana je revizija postojećih lokacija, te uvođenje novih lokacija u Podgorici, Bijelom Polju i Kotoru.
Isto tako, državnu mrežu za praćenje koncentracije polena suspendovanog u vazduhu čine mjerne stanice u Podgorici, Nikšiću, Mojkovcu, Tivtu i Baru. Praćenje koncentracije polena sa ovih pet lokacija obezbjeđuje maksimalnu pokrivenost od oko 71% teritorije Crne Gore.
Brojni su i složeni problemi sa kojima se Crna Gora suočava u nastojanju da unutar ukupnih društvenih i ekonomskih reformi osigura i ugradi kriterijume održivosti i napravi značajne korake na putu realizacije ideje o ekološkoj državi. Na drugoj strani, naslijeđe koje imamo jesu zastrajele i visoko zagađujuće tehnologije, i neracionalno trošenje resursa kakvi su na primjer voda i energija.
Crna Gora se ne može okarakterisati kao država sa intenzivnom industrijom, ali ipak su pritisci na životnu sredinu od strane nekoliko krupnih industrijskih postrojenja značajni. U tom kontekstu, značajno je pomenuti kao jedan od apsolutnih prioriteta – projekat „Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“, koji ima za cilj konačnu sanaciju i remedijaciju 4 identifikovane tzv. „crne ekološke tačke“, a to su : Kombinat Aluminijuma Podgorica (dva bazena crvenog mulja i deponija čvrstog otpada), Jadransko brodogradilište Bijela (deponija grita i kontaminiranog zemljišta), Termo-elektrana Pljevlja (deponija pepela i šljake Maljevac) i Rudnik „Šuplja stijena“ Pljevlja (flotacijsko jalovište Gradac), kao i rješavanje pitanja tretmana opasnog otpada.
Opšte je poznato da je na putu Crne Gore ka Evropskoj uniji, pregovaračko poglavlje 27 – Zaštita životne sredine, jedno od najzahtjevnijih. Crna Gora, pregovore za pristupanje vidi kao dobru priliku za unaprijeđenje zaštite životne sredine kao neophodnog preduslova za sprovođenje principa i standarda održivog razvoja. Upravo jedan od razloga zašto se ovo poglavlje smatra izuzetno zahtjevnim jeste potreba za značajnim investicijama radi uspostavljanja zahtjevne infrastrukrure i standarda kako bi se zakonske odredbe transponovane regulative Evropske pravne tekovine adekvatno ispunile. Dakle, osim izazova transpozicije pravne tekovine još zahtjevniji izazov jeste implementacija.
Stoga, na osnovu pravne tekovine EU, Crna Gora će nastojati da sistematski integriše pitanja životne sredine u sve ekonomske sektore i procese donošenja odluka, kao i da posebnu pažnju posveti ulaganju u čiste izvore energije, efikasno sprečavanje i kontrolu zagađenja, minimizaciju otpada i ekoloških rizika, i integraciju ekološki održive prakse u ključnim privrednim aktivnostima u cilju promjene neodrživih obrazaca potrošnje i proizvodnje.
S poštovanjem,
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine