Učešće predstavnika Agencije na okruglom stolu o zaštiti i unaprjeđenju specijalnog rezervata Tivatska Solila
Povodom obilježavanja 2. februara – Međunarodnog dana vlažnih staništa, juče je u Tivtu u organizaciji opštine Tivat i JP “Morsko dobro” , održan okrugli sto ,,o zaštiti i unaprjeđenju specijalnog rezervata Tivatska Solila’’.
Okrugli sto imao je za cilj promociju i zaštitu posebnog (specijalnog) florističko-faunističkog rezervata prirode Tivatska solila, kao i očuvanja vlažnih staništa uopšte, vodeći se ovogodišnjom temom Ramsar sekretarijata “Vlažna staništa za smanjenje rizika i nepogoda”.
Pored predstavnika organizatora, prezentaciju na pomenutom događaju, pod nazivom: ,,Ekološke potrebe tivatskih solila-stanje ornitofaune na području’’ održao je i zaposleni u Agenciji za zaštutu životne sredine, Darko Saveljić, ornitolog.
{AG}Tivatska-solila{/AG}
Okruglom stolu je pored predstavnika državnih institucija, predstavnika lokalne uprave, NVO, prisustvovao i veliki broj zainteresovanih građana.
Podsjećamo, Međunarodni dan vlažnih staništa, je ekološki praznik koji se obilježava u svijetu svakog 2. februara, sa ciljem da se zaštite ovi jednostavni ekosistemi. Pomenuti datum je dan kada je potpisana Ramsarska konvencija.
Ramsarska konvencija usvojena je 02. februara 1971.g. u iranskom gradu Ramsaru i njom je uspostavljen osnov po pitanju zaštite i upravljanja vlažnim područjima i njihovim resursima. Pojmom vodena staništa obuhvaćene su bare i močvare, jezera i rijeke, vlažne livade i tresetišta, pustinjske oaze, estuari, delte, morske obale, mangrove, koralni grebeni i ljudskom rukom izmenjena staništa, kao što su ribnjaci, pirinčana polja i solane. Vlažna područja su od suštinskog značaja za opstanak rijetkih i ugroženih divljih vrsta i ona predstavljaju dragocjene rezervoare površinskih i podzemnih voda, a pored toga su značajna jer regulišu poplave, ublažavaju ekstremne vodostaje, smanjuju eroziju obala, predstavljaju prečistače vode, učestvuju u prirodnoj regulaciji klime i održavanju ravnoteže ekosistema i ukupnog živog svijeta.. Lista Ramsarskih područja obuhvata 2225 vlažnih područja od međunarodnog značaja, koja se prostiru na površini od oko 214,569,564 hektara.
SRJ je postala potpisnica ove Konvencije još 1995.godine (Sl.list SRJ br.009/77-675 ), a Skadarsko jezero je 15.decembra 1995. godine upisano na Ramsar listu kao međunarodno prepoznato područje, dok je od 2. februara 2006. godine zaštićeno kao Ramsarsko područje u obje države, Crnoj Gori i Albaniji. Nakon sticanja nezavisnosti, Crna Gora je u julu 2006. godine uputila Savjetu Evrope izjavu o sukcesiji, u odnosu na sve konvencije, uključujući i Ramsar konvenciju.
Tivatska solila su uvrštena na Ramsar listu 2014. godine te shodno navedenom u Crnoj Gori proglašena su 2 ramsarska područja do sada, i to: Skadarsko jezero i Tivatska Solila.
Nažalost, najnovija istraživanja od strane Sekretarijata Ramsarske konvencije pokazuju, i uprkos naporima zaštite da je preko 64 % od svjetskih vlažnih područja uništeno u periodu od 1900. do danas, a da je u nekim regionima gubitak još veći.
U cilju borbe protiv svjetskog trenda gubitka i degradacije vlažnih područja, Ramsarski komitet ima novu strategiju da mijenja trendove i da radi na tome da uspostavi globalno partnerstvo za njihovu obnovu. Aktivnosti će se prioritetno fokusirati na teme koja se odnose na gradove i pijaću vodu. Močvare su veliki izvor naše svježe vode i stanište mnogobrojnih životinjskih i biljnih vrsta. Stoga, edukacija svih slojeva društva i uzrasta je neophodna kako bi se shvatilo da močvare igraju ogromnu ulogu u našim životima a samim tim da je neophodno zajednički djelovati kako bi se doprinijelo njihovom očuvanju.
Agencija za zaštitu životne sredine, će i ubuduće nastojati da djeluje kako na polju edukacije tako i na polju propisivanja mjera zaštite i identifikovanja i predlaganja novih područja u Crnoj Gori koja zavrijeđuju zaštitu u okviru Ramsarske Konvencije.