Sistematska automatska mjerenja imisionih koncentracija zagađujućih materija u vazduhu u okviru Državne mreže za praćenje kvaliteta vazduha vrše se u Podgorici, Nikšiću, Baru, Pljevljima, Gradini (Pljevlja), Golubovcima i Tivtu. Parametri koji se prate zavise od tipa mjerne stanice, odnosno položaja u odnosu na eventualne izvore zagađenja. Tako u okviru Državne mreže postoje tri tipa stanica i to:

UB (urban backgroung) – u Nikšiću, Baru, Tivtu i Pljevljima, na kojima se prati pozadinsko zagađenje u gradskom području
UT (traffic station) – u Podgorici, koja se nalazi u blizini jedne od najprometnijih saobraćajnica u užem gradskom području i
SB (suburban background) – u Golubovcima i Gradini (Pljevlja), mjerna mjesta za mjerenje pozadinskog zagađenja u prigradskom području.

Najčešći razlozi za pojavu zagađenja vazduha su emisije koje vode pirijeklo od industrije, saobraćaja i iz ložišta – kolektivnih i individualnih u periodu grejne sezone. Tokom zimskih mjeseci zbog upotrebe čvrstih goriva (drva i ugalj) bilježi se trend rasta zagađujućoh materija u vazduhu, posebno koncentracije praškastih čestica PM10 i PM2,5. U kombinaciji sa meteoroškim pojavama – stabilna atmosfera, temperaturne inverzije i veoma visoki atmosferski pritisak, dolazi do  efekta „koncentrisanja“ zagađujućih materija u prizemnim slojevima atmosfere. Ovo je problem sa kojim se suočavaju gotovo sve evropske zemlje, naročito tokom zimskih mjeseci.

U našoj zemlji od oktobra su izmjerena povremena prekoračenja srednje dnevne koncentracije PM10 čestica na svim mjernim mjestima. Ova prekoračenja naročito su učestala u Pljevljima, gdje su izmjerene koncentracije višestruko veće u odnosu na dozvoljenu graničnu vrijednost koja iznosi 50µg/m3 i granicu tolerancije za 2013. godinu koja iznosi 83µg/m3. Dozvoljeni broj prekoračenja tokom kalendarske godine je 35 (Uredba o utvrđivanju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta vazduha (“Službeni list CG”, br. 45/08)).

Mjerenjima koja su izvršena u novembru 2013. godine utvrđeno je da je u Podgorici bilo 6 dana sa prekoračenjem granične vrijednosti i da nije bilo prekoračenja granice tolerancije (26 dana validnih mjerenja), u Baru su 2 dana evidentirana prekoračenja granične vrijednosti i nije bilo prekoračenja granice tolerancije (30 dana validnih mjerenja), u Nikšiću su bila 24 dana sa validnim mjerenjima od čega je 9 dana prekoračena granična vrijednost, a 3 dana je prekoračena granice tolerancije. Najveći problem sa kvalitetom vazduha je i dalje u pljevaljskoj kotlini. Od 30 dana validnih mjerenja 21 dan su srednje dnevne koncentracije bile iznad granične vrijednosti i 14 dana iznad propisane granice tolerancije.

Poslednji rezultati mjerenja pokazuju da su koncentracije praškastih čestica PM10 u vazduhu izmjerene na automatskoj stanici u Pljevljima i dalje veoma visoke.

Uticaj na zdravlje

Suspendovane čestice sa dijametrom manjim od 10 μm su među najopasnijim zagađujućim materijama u vazduhu. One prilikom udisanja utiču na otpornost respiratornog sistema i deponuju se u najdubljim djelovima pluća. Zdravstveni problemi otpočinju kada organizam počne da se brani od ovih stranih tijela (čestica). Mogu izazvati ili pogoršati astmu, bronhitis i druga oboljenja pluća, a samim tim smanjuju ukupnu otpornost organizma. Iako suspendovane čestice PM10 negativno utiču na cjelokupnu populaciju, naročito ugrožene kategorije predstavljaju djeca, trudnice, stari i bolesni.