Sektor za monitoring životne sredine vrši poslove koji se odnose na:

  • pripremanje predloga programa monitoringa životne sredine koji sadrži programe monitoringa pojedinih segmenata životne sredine (vazduh, uključujući monitoring i analizu polena suspendovanog u vazduhu, morski ekosistem, inventar gasova staklene bašte, otpad i zemljište, biodiverzitet, buka, kvalitet voda i sektorski pritisci) definisanih na osnovu posebnih propisa;
  • sistematsko mjerenje, ispitivanje i ocjenjivanje indikatora stanja i zagađenja svih segmenata životne sredine koje obuhvata praćenje prirodnih faktora, odnosno promjena stanja i karakteristika životne sredine, uključujući i prekogranični monitoring;
  • analizu informacija dobijenih na osnovu monitoringa, relevantnih za izradu  izvještaja i strategija o stanju i zaštiti životne sredine;
  • izradu Informacije o stanju životne sredine i Izvještaja o stanju životne sredine kroz indikatorski prikaz,
  • Izradu IIR – Informativnog izvještaja o Inventaru prema CLRTAP; izradu NIR – Informativnog izvještaja o Inventaru prema UNFCCC;
  • vođenje baze podataka o emisijama u vazduhu za potrebe vođenja elektronskog katastra zagađivača e-PRTR; kreiranje upitnika za e-PRTR i Inventara emisija;
  • izradu Nacionalnih komunikacija o promjeni klime za poglavlja Inventara; izrada Dvogodišnjeg izvjestaja o klimatskim promjenama- poglavlje GHG inventar,
  • izrada i ažuriranje inventara emisija zagađujućih materija u vazduh na godišnjem nivou obezbjeđivanje i unos podataka o životnoj sredini u baza podataka o životnoj sredini; pripremanje planova i programa zaštite životne sredine;
  • učestvovanje u sprovođenju međunarodnih ugovora u dijelu monitoringa stanja životne sredine i izvještavanja,
  • saradnja sa Odjeljenjem za prijekte u  pripremanju i sprovođenju projekata i programa u oblasti koje su direktno i indirektno povezane sa planiranjem,sprovođenjem i realizacijom programa monitoringa, analizom i izvještavanjem po svim segmenata životne sredine
  • učešće u izradi izvještaja o primjeni strategija i međunarodnih sporazuma iz oblasti životne sredine,
  • učešće u profesionalnim mrežama za razmjenu podataka o životnoj sredini;
  • saradnju sa regionalnim inicijativama,  Evropskom Agencijom  za životnu sredinu i drugim relevantnim organima i organizacijama Evropske Komisije i ostalim međunarodnim organizacijama po svim pitanjima iz oblasti monitoringa, analize i izvještavanja o svim segmentima životne sredine.

Biodiverzitet predstavlja biološku raznovrsnost živog svijeta na našoj planeti.

Posmatra se sa aspekta raznolikosti ekosistema, vrsta (mikroorganizama, gljiva, biljaka i životinja), staništa i genske raznolikosti od kojih ljudska vrsta, kao dio prirode ima mnogobrojne koristi neophodne za opstanak, te ga stoga ga  treba posmatrati kao najvredniji prirodni kapital. Biološku raznolikost smanjuju skoro sve ljudske djelatnosti koje dovode do izmjena prirodnih staništa i uslova (a posebno gradnja, turizam, saobraćaj, neodrživo lovstvo, prekomjerno korišćenje  šumskih resursa, zagađenje mora, jezera,rijeka  itd.). Takođe, klimatske promjene i pojava invazivnih vrsta utiču sve više na biodiverzitet izazivajući poremećaje u funkcionisanju ekosistema i lanaca ishrane. Shodno navedenom,  neophodno je predvidjeti, pratiti i spriječiti uzorke nestajanja biološke raznolikosti u određenom području i dosledno primjenjivati mehanizme zaštite prirode.

Sektor za monitoring, analizu i izvještavanje ima značajnu ulogu i nadležnosti po pitanju definisanja i planiranja praćenje stanja biodiverziteta (monitoring) koje za cilj ima njegovo očuvanje, unaprijeđenje i zaštitu, a usmjeren je na praćenje najreprezentativnijih vrsta i staništa od međunarodnog i nacionalnog značaja. Uvid u postojeće stanje biodiverziteta ostvaruje se putem praćenja stanja ugroženosti vrsta i staništa što je preduslov za adekvatnu zaštitu i djelovanje. Sve navedeno predstavlja mehanizam očuvanja zaštite prirode i biodiverziteta kojim je Crna Gora posebno bogata. Informacije koje se dobijaju na osnovu monitoringa biodiverziteta su osnova za izvještavanje na nacionalnom i medjunarodnom nivou.

KONTAKT
mr Milena Bataković
Samostalni savjetnik I za biodiverzitet

Tel: +382 20 446 531
e-mail: milena.batakovic@epa.org.me

Vode, kao prirodno bogatstvo i dobro od opšteg interesa, u državnoj su svojini.

Očuvanje  vode kao dragocjenog prirodnog bogatstva, predstavlja osnovne koordinate strategije sveukupnog razvoja Crne Gore kao ekološke  države. Stoga nekontrolisano korišćenje i zagađivanje vode u Crnoj Gori predstavlja štetan čin po  njeno stanovništvo, druga živa bića i prirodu. Zaštita voda od zagađivanja sprovodi se radi obezbjeđenja neškodljivog i nesmetanog korišćenja voda, zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta i zaštite životne sredine.

Program monitoringa kvaliteta površinskih, podzemnih i voda za kupanje priprema organ državne uprave nadležan za vode, sprovodi organ uprave nadležan za hidrometeorološke poslove, a program monitoringa voda za piće priprema organ državne uprave nadležan za poslove zdravlja.

Obaveze za ovu oblast na nacionalnom nivou proističu iz Zakona o vodama i drugim podzakonskim aktima koji su proistekli iz navedenog  zakona, kao i iz Zakona o životnoj sredini.  Aktivnosti  Agencije u ovom segmentu je prikupljanje i objedinjavanje podataka o kvalitetu i kvantitetu površinskih i podzemnih voda, njihovu obradu, i izradu izvještaja o stanju životne sredine.

  • učešće u izradi Nacionalne liste indikatora, i sprovođenje politike zaštite životne sredine
  • saradnja s organima državne uprave, opštinama, pravnim licima s javnim ovlašćenjima, međunarodnim tijelima, institucijama na izradi i realizaciji projekata i programa zaštite životne sredine,
  • učešće u sprovođenju međunarodnih ugovora i sporazuma iz područja zaštite životne sredine kojih je Crna Gora stranka, u dijelu koji se odnosi na izvještavanje prema preuzetim obavezama,
  • učešće u projektima i programima iz područja zaštite životne sredine koji se sprovode na temelju međunarodnih ugovora, po ovlašćenju Ministarstva održivog razvoja i turizma .
  • osiguravanje uslova za pristup informacijama o životnoj sredini.
  • Saradnja sa Evropskom agencijom za životnu sredinu (EEA) i Evropskom mrežom za informacije i posmatranje ( EIONET), kao i druge poslove određene zakonom.

KONTAKT
mr Kasim Agović – Samostalni savjetnik III

Tel: +382 20 446 567
e-mail: kasim.agovic@epa.org.me

Vazduh kao jedan od najznačajnih činioca životne sredine, svojim kompleksnim sastavom i osobinama zahtijeva stručno praćenje i analizu. To podrazumijeva dobro poznavanje fizičko-hemijskih karakteristika vazduha i meteoroloških uticaja.

Analiza svih relevantnih faktora koji utiču na kvalitet vazduha, identifikacija uzroka zagađenja i ocjena stepena zagađenosti vazduha, ključne su pretpostavke za izradu predloga mjera u cilju rješavanja problema zagađenja vazduha, kao i očuvanja postojećeg dobrog kvaliteta vazduha.

Cilj monitoringa vazduha

Monitoring se sprovodi u cilju dobijanja pouzdanih i kvalitetnih informacija o stanju kvaliteta vazduha. Dobijeni podaci predstavljaju bazu na osnovu koje se definisu adekvatni mehanizmi unapredjenja i očuvanja kvaliteta vazduha u zivotnoj sredini. U skladu sa svojim nadležnostima Agencija sprovodi sledeće aktivnosti:

  • izrada programa praćenja kvaliteta vazduha u Crnoj Gori,
  • praćenje, analiza i izvještavanje o stanju vazduha, na nacionalnom i međunarodnom nivou (EIONET)
  • učešće u izradi Informacije o stanju životne sredine,
  • učešće u izradi Izvještaja o stanju životne sredine na bazi indikatora
  • učešće u  izradi Nacionalne liste indikatora,
  • saradnja sa institucijama državne uprave, lokalnim samoupravama i međunarodnim institucijama na izradi i realizaciji projekata i programa zaštite životne sredine,
  • učešće u sprovođenju međunarodnih ugovora i sporazuma iz oblasti kvaliteta vazduha.

Monitoring kvaliteta tečnih goriva naftnog porijekla

Sprovođenje monitoringa kvaliteta tečnih goriva naftnog porijekla vrši se u skladu sa članom 30a Zakona o zaštiti vazduha ( “Sl. list Crne Gore”, br. 43/15). Privredna društva, druga pravna i fizička lica koja uvoze gorivo dužna su da prije stavljanja u promet goriva ili upotrebe goriva koje je nabavljeno za sopstvene potrebe obezbijede praćenje kvaliteta goriva u skladu sa godišnjim programom praćenja kvaliteta goriva.

Program praćenja kvaliteta tečnih goriva naftnog porijekla sadrži:

  • metodologiju izrade programa;
  • način uzorkovanja, broj i učestalost uzimanja uzoraka goriva na benzinskim stanicama;
  • način uzorkovanja, broj i učestalost uzimanja uzoraka dizel goriva na skladištima;
  • laboratorijsku analizu uzoraka goriva.

Program obuhvata motorne benzine (BMB 98 i BMB 95) i dizel gorivo.

Državna mreža za praćenje kvaliteta vazduha

Državna mreža za praćenje koncentracije polena u vazduhu

Monitoring alergenog polena suspendovanog u vazduhu

Redovno praćenje koncentracije polenovih zrna u atmosferi od velike je važnosti sa aspekta zaštite zdravlja ljudi. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je ukazala da je aeropolen bitan uzročnik alergijskih reakcija, tokom poslednjih 50 godina, kod ljudi. Imajući u vidu da kakav negativan uticaj na zdravlje ljudi izaziva polen pojedinih biljnih vrsta, to ove čestice svrstava u “prirodne” zagađivače vazduha. Uspostavljanje ovih mjerenja je značajno jer su ovi podaci neophodni za: prevenciju nastupanja tegoba kod senzibilnih osoba, kao pomoć u efikasnijem liječenju pacijenata u zdravstvenim institucijama, poboljšanju rada komunalnih i urbanističkih službi na uništavanju trava i korova koje su uzročnici alergijskih bolesti, boljem sagledavanju potrebe uvođenja zakonske regulative, uključujući i međunarodnu saradnju, jer su problemi aeropolena ne samo lokalnog, regionalnog nego i globalnog karaktera.
Monitoring alergenog polena suspendovanog u vazduhu obuhvata mjerenje koncentracije polena 27 biljnih vrsta, koji se obavlja u okviru sistematskog praćenja koncentracije polena na teritoriji Crne Gore, u okviru državne mreže za monitoring alergenog polena, a koji vrši Agencija za zaštitu životne sredine.
Aeropolen se sakuplja kontinuiranom volumetrijskom metodom (Hirst, 1952). Uzorkovanje se vrši kontinuirano u trajanju od sedam dana, u specijalnim uređajima tzv. „klopkama“. Uređaj obuhvata uticaje u vazduhu, respektivno, najviše 50 km u prečniku. Iz sedmodnevnog uzorka standardnom metodologijom sačinjavaju se dnevni uzorci i mikroskopiraju u laboratoriji. Vrši se identifikacija polenovog zrna 27 biljne vrste: lijeska, jova, čempresi/tise, brijest, topola, bukve, javor, vrba, jasen, breza, grab, platan, orah, hrast, borovi, maslina, živica, konoplja, trave, lipa, bokvica, kiselica, koprive, štirovim, pelin, ambrozija.

KONTAKT

mr Gordana Đukanović – Samostalni savjetnik I
Tel: +382 20 446 567
e-mail: gordana.djukanovic@epa.org.me

mr Sonja Kralj – Samostalni savjetnik I
Tel: +382 20 446 522
e-mail: sonja.kralj@epa.org.me

More, kao kolijevka života, predstavlja specifičnu životnu sredinu vrstama koje u njemu žive i izuzetan prirodan resurs za čovjeka, koji koristi njegove blagodeti.

Za Crnu Goru more ima veliki značaj, jer je turizam najznačajnija privredna grana u zemlji. S toga je veoma značajno, na pravi način, znati brinuti i štititi more i njegovu okolinu. Zato je Agencija za zaštitu prirode I životne sredine napravila nacionalni Program monitoringa stanja morskog ekosistema koji podrazumijeva praćenje različitih parametara i indikatora važnih za ocjenu njegovog stanja.

Zbog posebnosti morskog ekosistema dobijene podatke je važno studiozno analizirati i staviti ih u širi kontekst godišnjeg doba, blizine obale, dubine, blizini uticaja slatke vode itd. S tim u vezi za potrebe uzorkovanja, analiza i izrade izvještaja neophodan je tim stručnjaka kako bi se dobio relevantan i funkcionalan izvještaj na bazi kojeg bi se moglo izvještavati prema međunarodnim institucijama.

Cilj monitoringa

Program praćenja stanja ekosistema priobalnog mora sprovodi se u cilju ocjene stanja morskog biodiverziteta i kvaliteta morske vode, polazeći od analize bioloških i hemijskih indikatora zagađenja. Na osnovu rezultata koji se dobijaju kroz realizaciju programa monitoringa vrši se procjena stepena zagađenosti.

Rezultati se, takođe, koriste i za potrebe ispunjavanja obaveza izvještavanja na međunarodnom nivou (Evropska agencija za životnu sredinu i MEDPOL).

Aktivnosti i program monitoringa

  • Izrada godišnjeg nacionalnog Programa monitoringa stanja morskog ekosistema;
  • Pripremanje informacije o stanju morskog ekosistema za Vladu Crne Gore i javnost;
  • Izrada godišnjeg izvještaja za Evropsku agenciju za životnu sredinu (EEA) i obavezama proisteklim iz ratifikacija Barselonske konvencije i njenih protokola (MEDPOL);
  • Izrada predloga mjera, u smislu davanja preporuka, za popravljanje stanja u ugroženim oblastima i oblastima gdje su evidentirani pritisci na živi svijet;
  • Realizacija projekata.

Program monitoringa

Program monitoringa stanja morskog ekosistema Crne Gore čine sljedeći komplementarni podprogrami:

  • Program opšteg kvaliteta priobalne vode mora
  • Monitoring kvaliteta vode lučkih akvatorijuma
  • Monitoring eutrofikacije
  • Monitoring trenda zagađenja
  • Biomonitoring
  • Monitoring biomarkera
  • Monitoring unosa rijekama
  • Monitoring unosa efluentima
  • Monitoring vode za marikulturu

KONTAKT
Ivana Mitrović – Samostalni savjetnik I

Tel: +382 20 446 514
e-mail: ivana.mitrovic@epa.org.me

U tematskom dijelu Klimatske promjene prikupljaju se, obrađuju i objedinjuju podaci o emisiji gasova sa efektom staklene bašte kao i ostali podaci u skladu sa nacionalnim i međunarodnim propisima i Nacionalnoj listi indikatora za klimatske promjene.

Prema Zakonu o zaštiti vazduha („Službeni list CG“, broj 43/15) Agencija za zaštitu prirode i životne sredine je zadužena za ažuriranje Nacionalnog inventara emisija gasova sa efektom staklene bašte.

Inventar se izrađuje prema za to međunarodno utvrđenoj metodologiji 2006 IPCC Guidelines for National Greenhouse Gas Inventories.

Za potrebe izvještavanja o emisijama gasova sa efektom staklene bašte redovno se vrši arhiviranje podataka o aktivnostima za proračun emisija, faktora emisija i drugih dokumenata bitnih za vođenje inventara. Strukturu inventar čine sledeći sektori:

  • Energetika
  • Industrijski procesi i upotreba proizvoda
  • Poljoprivreda, upotreba i izmjena zemljišta, šumarstvo
  • Otpad

Dobijene vrijednosti proračuna se koriste za izradu strateških dokumenata, godišnju Informaciju o stanju životne sredine, Izvještaj o stanju životne sredine na bazi indikatora, Nacionalni izvještaj o klimatskim promjenama, Dvogodišnji dopunjeni izvještaj  kao i za izvještavanje ka međunarodnim organizacijama (EIONET, EMEP, UNECE, UNFCCC…)

KONTAKT

Duško Mrdak – Samostalni savjetnik II
Tel: +382 20 446 531
e-mail: dusko.mrdak@epa.org.me

Čovjek djeluje na okolinu svim svojim aktivnostima: korišćenjem prostora, korišćenjem resursa, zadovoljavanjem svojih ličnih, socijalnih i privrednih potreba. Sve aktivnosti koje čovjek svakodnevno sprovodi imaju različite efekte na životnu sredinu. Samo korišćenje prostora i njegovo modifikovanje za osnovne potrebe stanovnika pored uticaja na prirodnu ravnotežu djeluje i na njihovo zdravlje.

Da bi se ovi uticaji mogli procijeniti i njihove posljedice predvidjeti moraju se izdvojiti i identifikovati sektori koji vrše konstantan pritisak na životnu sredinu.

U okviru Sektora za zaštitu prirode, monitoring, analizu i izvještavanje, segment za sektorske pritiske prati sljedeće  oblasti:

  • Energetika
  • Saobraćaj
  • Turizam,

Zakonski  osnov  je  Zakon o životnoj sredini  a za potrebe izrade Izvještaja na bazi Indikatora i Informacije o stanju životne sredine.

To praćenje podrazumijeva  stručne poslove prikupljanja i objedinjavanja podataka i informacija, njihovu obradu kroz izradu  indikatora (iz okvira Nacionalne liste indikatora zaštite životne sredine). Korišćenjem indikatorskog prikaza stvaraju se uslovi za jasniji uvid u stanje pojedinih segmenata životne sredine. Ovi podaci se takođe koristi za odgovarajuće baze podataka u sklopu Informacionog sistema zaštite životne sredine.

Sagledavanje uticaja pojedinog sektora u cjelini na okolinu  ima najveću  prednost sa stanovišta planiranja i izrade strateških razvojnih dokumenata tih sektora.

Kvalitet životne sredine jeste stanje životne sredine koje se iskazuje fizičkim,™hemijskim, biološkim, estetskim i drugim  pokazateljima – indikatorima.

Indikator  životne sredine je mjerenje, statistički podatak ili vrijednost koja predstavlja najbolje mjerilo ili pokazatelj efekata programa upravljanja životnom sredinom, stanja životne sredine ili uslova koji vladaju.

Indikator predstavlja najbolje mjerilo uzroka, stanja, posljedica i efekata programa upravljanja životnom sredinom.

Osnovni cilj primjene indikatora u zaštiti životne sredine, jeste da se na najjednostavniji način, na bazi činjenica i podataka, prikaže trenutno stanje životne sredine kao i trendovi promjena. Takođe, postojeće ekološke probleme šira društvena zajednica i donosioci odluka mogu lakše razumjeti uvidom u indikatorski prikaz stanja životne sredine.

Indikatorski pristup osigurava uporedivost s praksom i načinom na koji se problematika zaštite životne sredine prati i ocjenjuje u drugim zemljama EU. Upoređivanjem odgovarajućih indikatora u različitim zemljama moguće je uporediti i stepen očuvanja ili ugroženosti različitih segmenata životne sredine, kao i primijeniti slične mehanizme zaštite. Iz tog razloga je indikatorski pristup siguran model za  praćenje  i izvještavanje o životnoj sredini.

Nacionalni interes je i posjedovanje podataka koji se mogu koristiti za razmjenu s odgovarajućim institucijama i nacionalnim centrima u susjednim zemljama, kao i sa Evropskom agencijom za životnu sredinu u okviru međunarodnih obaveza i konvencija.

KONTAKT

Tel: +382 20 446 506

Buka u životnoj sredini je nepoželjan ili štetan zvuk na otvorenom prostoru koji je izazvan ljudskom aktivnošću, uključujući buku koja potiče od drumskog, željezničkog i vazdušnog saobraćaja i od industrijskih postrojenja za koje se izdaje integrisana dozvola. Buka kao jedan od značajnih činioca životne sredine zahtijeva stručno praćenje i analizu.

Cilj monitoringa buke

Monitoring se sprovodi u cilju dobijanja pouzdanih i kvalitetnih informacija o stanju buke u životnoj sredini.Podaci koji se dobiju mjerenjem nivoa buke u životnoj sredini predstavljaju bazu na osnovu koje se definišu adekvatni mehanizmi unapredjenja i smanjenja nivoa buke u životnoj sredini.
U skladu sa svojim nadležnostima Agencija za zaštitu prirode i životne sredine sprovodi sledeće aktivnosti:

  • izrada programa monitoringa buke u životnoj sredini u Crnoj Gori,
  • praćenje, analiza i izvještavanje o stanju nivoa buke u životnoj sredini u Crnoj Gori,
  • učešće u izradi Informacije o stanju životne sredine,
  • učešće u izradi Izvještaja o stanju životne sredine,
  • saradnja sa institucijama državne uprave, lokalnim samoupravama i međunarodnim institucijama na izradi i realizaciji projekata i programa zaštite životne sredine.

Agencija za zaštitu prirode i životne sredine sprovodi  Program monitoringa buke u životnoj sredini svake godine na osnovu čega sačinjava Informaciju o stanju  životne sredine. Mjerenja nivoa buke se vrše u tri mjerna intervala: dnevnom, večernjem i noćnom, na mjernim pozicijama na kojima je to moguće.
Sve opštine u Crnoj Gori su donijela Rješenja o utvrđivanju akustičkih zona i graničnim vrijednostima buke.
Za objekte za koje je izdata upotrebna dozvola od ministarstva nadležna je Ekološka inspekcija.
Za objekte za koje je izdata upotrebna dozvola od strane lokalne uprave nadležna je Komunalna inspekcija i Komunalna policija.

KONTAKT
mr Aleksandar Božović – Samostalni savjetnik I

Tel: +382 20 446 567
e-mail: aleksandar.bozovic@epa.org.me

Zemljište, voda i vazduh su elementarne komponente životne sredine. Zemljište se ubraja u uslovno obnovljive resurse.

Glavni uticaji na zemljište uključuju zagađenje (lokalno i difuzno), smanjenje organske materije, eroziju, zuzimanje zemljišta izgradnjom, zbijanje zemljišta, salinizacija, smanjenje zemljišnog biodiverziteta. To podrazumijeva dobro poznavanje fizičko-hemijskih karakteristika zemljišta kao i njihovo praćenje. Tim stručnjaka se bavi analizom podataka, izradom izvještaja kao i praćenjem realizacije programa monitoringa uz primjenu važeće zakonske regulative.

Cilj monitoringa

Monitoring  zemljišta je sastavni dio jedinstvenog informacionog sistema stanja životne sredine.

  • Sprovodi se u cilju dobijanja pouzdanih  i kvalitetnih informacija o stanju zemljišta.
  • Definiše prioritete u upravljanju životne sredine.

Aktivnosti i program monitoringa

Izvještavanje o stanju zemljišta,

  • učešće u izradi Izvještaja o stanju životne sredine,
  • učešće u  izradi Nacionalne liste indikatora,
  • saradnja s organima državne uprave, opštinama, pravnim licima s javnim ovlašćenjima, međunarodnim tijelima, institucijama na izradi i realizaciji projekata i programa zaštite životne sredine,
  • učešće u sprovođenju međunarodnih ugovora i sporazuma iz područja zaštite zaštite životne sredine kojih je Crna Gora stranka, u dijelu koji se odnosi na izvještavanje prema preuzetim obavezama,
  • učešće u projektima i programima iz područja zaštite životne sredine koji se sprovode na temelju međunarodnih ugovora, po ovlašćenju Ministarstva održivog razvoja i turizma,
  • osiguravanje uslova za pristup informacijama o životnoj sredini.

KONTAKT
Vesna Novaković – Samostalni savjetnik III

Tel: +382 20 446 506
e-mail: vesna.novakovic@epa.org.me

Pod otpadom se podrazumijeva svaka materija ili predmet koju je imalac odbacio, namjerava da odbaci ili je dužan da odbaci u skladu sa zakonom.

S obzirom da nastaje tokom svih ljudskih aktivnosti, otpad predstavlja neizbježan faktor uticaja na sve sfere savremenog života, i u ekološkom i u ekonomskom smislu. On je faktor ozbiljnog pritiska na životnu sredinu, ali i resurs određene ekonomske vrijednosti.

Vrste i klasifikacija otpada, planiranje, uslovi i način upravljanja otpadom, kao i druga pitanja od značaja za upravljanje otpadom u Crnoj Gori propisani su Zakonom o upravljanju otpadom (“Službeni list Crne Gore”, br. 064/11, 039/16).

Održivo upravljanje otpadom je jedan od osnova održivog upravljanja životnom sredinom i odnosi se na sprječavanje nastanka, smanjenje količina otpada ili ponovnu upotrebu otpada i sakupljanje, transport, preradu i zbrinjavanje otpada, nadzor nad tim postupcima i naknadno održavanje deponija, uključujući i aktivnosti trgovca i posrednika otpadom.

Upravljanje otpadom sprovodi se na način kojim se ne stvara negativan uticaj na životnu sredinu i zdravlje ljudi, a naročito na vodu, vazduh, zemljište, biljke i životinje, u pogledu buke i mirisa, kao i na područja od posebnog interesa (zaštićena prirodna i kulturna dobra).

Agencija za zaštitu prirode i životne sredine prati, sakuplja i objedinjava dostupne podatke u oblasti upravljanja otpadom na nacionalnom nivou, u svrhu izvještavanja, sačinjavanja godišnje Informacije o stanju životne sredine, Izvještaja o stanju životne sredine na bazi indikatora, kao i drugih dokumenata od značaja na nacionalnom i internacionalnom nivou.

KONTAKT
Vesna Novaković – Samostalni savjetnik III

Tel: +382 20 446 506
e-mail: vesna.novakovic@epa.org.me